N'abalị: Obodo Ndị Mmiri Rikpuru n'ime Unyi

Ná mmalite nke Mgbanwe Ụlọ Ọrụ n'oge narị afọ nke 19, obodo ukwu dịka London na Paris nwere mmụba dị egwu n'ọnụ ọgụgụ mmadụ, ebe akụrụngwa obodo ka bụ nke oge ochie. A na-awụpụ ihe mkpofu mmadụ, mmiri mkpofu ụlọ, na ihe mkpofu ụlọ anụ ehi n'ime ọwara mmiri mepere emepe ma ọ bụ n'ime osimiri ndị dị nso. Ọrụ nke "ndị na-eme ala abalị" pụtara iji wepụ ihe mkpofu, mana ọtụtụ n'ime ihe ha chịkọtara bụ naanị ịtụfu ihe ndị ọzọ n'ala.

N'oge ahụ, Osimiri Thames bụ isi iyi mmiri ọṅụṅụ na London na nnukwu nsị mmiri mepere emepe. Ozu anụmanụ, ihe mkpofu na-ere ere, na nsị mmadụ na-ese n'elu mmiri ahụ, na-agba agba ma na-asọpụta n'okpuru anyanwụ. Ndị obodo bara ọgaranya na-esikarị mmiri ha tupu ha aṅụọ, ma ọ bụ jiri biya ma ọ bụ mmanya dochie ya, ebe ndị nọ n'okpuru ala enweghị nhọrọ ọzọ ma ọ bụghị iri mmiri osimiri a na-agwọghị agwọ.

Ndị na-akpali akpali: Nnukwu Isi na Maapụ nke Ọnwụ

Afọ 1858 bụ oge mgbanwe dị mkpa n'oge ntiwapụ nke "Nnukwu Isi". Oge okpomọkụ na-ekpo ọkụ nke ukwuu mere ka ire ere nke ihe ndị dị ndụ na Thames dịkwuo ngwa ngwa, na-ewepụta nnukwu anwụrụ ọkụ hydrogen sulphide nke kpuchiri London ma ọbụna banye n'ime ákwà mgbochi nke Ụlọ Ndị Omeiwu. A manyere ndị omeiwu iji ákwà lime kpuchie windo, ihe omume ndị omeiwu fọrọ nke nta ka ọ kwụsị.

Ka ọ dịgodị, Dr John Snow nọ na-achịkọta "map ọnwụ cholera" ya a ma ama ugbu a. N'oge ọrịa cholera nke afọ 1854 na mpaghara Soho nke London, Snow mere nyocha site n'ọnụ ụzọ ruo n'ọnụ ụzọ ma chọpụta na ọtụtụ ndị nwụrụ anwụ bụ otu paịpụ mmiri ọha na eze dị na Broad Street. N'ịkatọ echiche ndị mmadụ, o wepụrụ aka paịpụ ahụ, nke ahụ mechara kwụsị nke ukwuu.

Ihe ndị a niile gosiri otu eziokwu: ịgwakọta mmiri mkpofu na mmiri ọṅụṅụ kpatara ọnwụ nke ọtụtụ mmadụ. "Ozizi miasma" bụ́ isi, nke kwuru na a na-agbasa ọrịa site na ikuku rụrụ arụ, malitere ịla n'iyi. Ihe akaebe na-akwado mbufe mmiri na-agbakọta nke ọma, n'ime iri afọ ndị sochirinụ, jiri nwayọọ nwayọọ wepụ echiche miasma.

Ọrụ Ebube Injinia: Ọmụmụ nke Katidral Dị n'okpuru Ala

Mgbe Great Stink gasịrị, London mechara mee ihe. Sir Joseph Bazalgette tụrụ aro atụmatụ dị oke mkpa: iwu kilomita 132 nke ebe a na-adọba mmiri n'akụkụ abụọ nke Thames, na-anakọta mmiri mkpofu site n'ofe obodo ahụ ma na-ebuga ya n'akụkụ ọwụwa anyanwụ maka mwepụ na Beckton.

Ọrụ a dị oke mkpa, nke e mechara ihe karịrị afọ isii (1859-1865), were ihe karịrị ndị ọrụ 30,000 n'ọrụ ma rie ihe karịrị brik nde 300. Ọwara ndị e mechachara buru ibu nke na ụgbọ ịnyịnya na-adọkpụ ga-agafe, e mesịa kpọọ ha "katidral dị n'okpuru ala" nke oge Victorian. Mmecha nke usoro nsị mmiri nke London gosiri ntọala nke ụkpụrụ mmiri mmiri nke obodo ọgbara ọhụrụ - na-apụ n'anya ịdabere na mmiri ebumpụta ụwa gaa na nchịkọta na ibufe ihe ndị na-emerụ emerụ.

Mmalite nke Ọgwụgwọ: Site na Mbufe ruo na Nchacha

Agbanyeghị, mbufe dị mfe gbanwere nsogbu ahụ gaa n'ihu. Ka ọ na-erule ngwụcha narị afọ nke 19, teknụzụ nhazi mmiri mkpofu mbụ malitere ịmalite:

N'afọ 1889, e wuru ụlọ ọrụ mmepụta mmiri mkpofu mbụ n'ụwa nke na-eji mmiri ozuzo kemịkalụ eme ihe na Salford, UK, site n'iji nnu lime na ígwè mee ka ihe siri ike ndị a kwụgidere sie ike.

Na 1893, Exeter webatara ihe nzacha mmiri ọgwụ mbụ, fesa mmiri mkpofu n'elu akwa nkume a gwepịara egwepịa ebe ihe nkiri nje na-emebi ihe ndị dị ndụ. Usoro a ghọrọ ntọala nke teknụzụ ọgwụgwọ ihe ndị dị ndụ.

Na mmalite narị afọ nke 20, ndị nchọpụta na Lawrence Experiment Station dị na Massachusetts hụrụ sludge jupụtara na nje bacteria ka ọ na-etolite n'oge nnwale ikuku ogologo oge. Nchọpụta a kpughere ikike dị egwu nke obodo nje bacteria, n'ime afọ iri sochirinụ, ọ ghọrọ usoro sludge a ma ama ugbu a.

Mmalite: Site na ikike ndị isi ruo na ikike ọha

N'ileghachi anya n'oge a na-eto eto, mgbanwe atọ dị mkpa na-apụta ìhè:

N'ịghọta ihe, site n'ile isi ọjọọ anya dị ka ihe na-enye nsogbu ruo n'ịghọta mmiri mkpofu dị ka ihe na-ebute ọrịa na-egbu egbu;

N'ịrụ ọrụ, site n'aka onye ọ bụla ruo n'aka gọọmentị;

Na teknụzụ, site na mwepụ na-adịghị mma ruo na nchịkọta na ọgwụgwọ na-arụ ọrụ.

Ndị isi obodo London, ndị na-emepụta ihe na Manchester, na ndị ọrụ obodo Paris na-agba mbọ maka mgbanwe mbụ ahụ, na-abụkarị ndị isi na-esi isi ahụ. Ma mgbe o doro anya na ọrịa kọlera anaghị akpa ókè site n'ọkwa dị iche iche, nakwa na mmetọ ahụ laghachiri na tebụl onye ọ bụla, usoro mmiri mkpofu ọha kwụsịrị ịbụ nhọrọ omume ma ghọọ ihe dị mkpa maka ndụ.

Nzaghachi: Njem A Na-agwụbeghị

Ka ọ na-erule mmalite narị afọ nke 20, ọgbọ mbụ nke ụlọ ọrụ mmepụta mmiri mkpofu malitere ịrụ ọrụ, karịsịa na-ejere nnukwu obodo ozi na mba ndị mepere emepe. Otú ọ dị, ọtụtụ mmadụ n'ụwa niile ka bi na-enweghị ebe obibi ọcha. N'agbanyeghị nke ahụ, a tọọla ntọala dị mkpa: mmepeanya abụghị naanị site n'ike ya ịmepụta akụnụba, kamakwa site n'ọrụ ya ijikwa ihe mkpofu nke ya.

Taa, ka ọ na-eguzo n'ime ụlọ njikwa mara mma ma dị n'usoro, na-ekiri data na-agafe na ihuenyo dijitalụ, ọ na-esiri ike iche n'echiche isi ọjọọ nke dịgidere n'akụkụ Thames afọ 160 gara aga. Ma ọ bụ kpọmkwem oge ahụ, nke e ji unyi na ọnwụ mara, kpalitere mmalite ịmụ anya nke ụmụ mmadụ na mmekọrịta ha na mmiri mkpofu - mgbanwe site na ntachi obi na-enweghị isi gaa na ọchịchị na-arụ ọrụ.

Ụlọ ọrụ mmepụta mmiri mkpofu ọgbara ọhụrụ ọ bụla na-arụ ọrụ nke ọma taa na-aga n'ihu na mgbanwe injinịa a nke malitere n'oge Victorian. Ọ na-echetara anyị na e nwere mgbanwe teknụzụ na-aga n'ihu na mmetụta ibu ọrụ na-adịgide adịgide n'azụ gburugburu ebe obibi dị ọcha.

Akụkọ ihe mere eme na-eje ozi dị ka ihe ndabere nke ọganihu. Site na mmiri nsị nke London ruo na ebe a na-agwọ mmiri nke oge a, kedu ka teknụzụ si gbanwee akara aka nke mmiri mkpofu? N'isiakwụkwọ na-esote, anyị ga-alaghachi na nke ugbu a, na-elekwasị anya na ihe ịma aka bara uru na ókèala teknụzụ nke mkpofu mmiri sludge obodo, ma nyochaa otu ndị injinia nke oge a si anọgide na-ede peeji ọhụrụ na njem nhicha a na-adịghị agwụ agwụ.